Jezične značajke hrvatske marijanske lirike splitskoga književnoga kruga 16. stoljeća

Abstract

koga stvaralaštva privlačile pažnju naših pjesnika, zasigurno posebno mjesto pripada Blaženoj Djevici Mariji. Jednako kao što Blažena Djevica Marija ima posebno mjesto u kršćanskoj Crkvi kao Kristova djevičanska majka Bogorodica, tako i posebno mjesto unutar cjelokupnoga pjesničkog stvaralaštva čini marijanska lirika, odnosno čine ga upravo oni stihovi posvećeni Blaženoj Djevici Mariji. Brojni su hrvatski pjesnici barem maleni dio svoga pjesničkog opusa posvetili Isusovoj majci. U ovome radu analizirat će se pojedine marijanske pjesme pjesnika splitskoga književnog kruga: Marka Marulića, Frane Bogavčića, Nikole Matulića, Jerolima Martinčića i Frane Božićevića Natalisa. Provest će se fonološka i morfološka jezična raščlamba. Pjesme su to koje su napisane čakavskom stilizacijom hrvatskoga književnog jezika 16. stoljeća. Ključne riječi: čakavski književni jezik, fonološka raščlamba, Jerolim Martinčić, Frane Bogavčić, Frano Božićević Natalis, marijanska lirika, Marko Marulić, morfološka raščlamba, Nikola Matulić Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Odsjek za hrvatski jezik i književnost Poljička cesta 35, HR-21000 Split [email protected] [email protected] JEZIČNE ZNAČAJKE HRVATSKE MARIJANSKE LIRIKE SPLITSKOGA KNJIŽEVNOG KRUGA 16. STOLJEĆA*