Gojko Bežovan

Croatia: Towards Formalisation

Private rental housing is widespread in Croatia, especially among migrants moving to urban areas and young and low-income social groups. Also, it largely belongs to the informal economy: written contracts are rarely used, tax evasion is pervasive, institutional investment is scarce, and as such the sector is rarely considered a topic of public debate or research. Nonetheless, stories about private renting and an analysis of cases collected over the past decades provide insights into the dynamics of the sector. Moreover, signs of change have surfaced recently. Increasing demand for rental housing in the coastal region has contributed to the formalisation of renting, and recent government plans also intend to introduce greater tax control and boost the availability of vacant flats on the rental market.

Community capacity, sense of community and social capital: The sociological and economic dimensions in Croatia and Serbia

In this paper, we analyze the concepts of community capacity, the psychological sense of community and social capital. They are examined in terms of their contribution to the social capital, both theoretically, as well as empirically. Results of a comprehensive empirical study, conducted in local communities in the Republic of Croatia and Republic of Serbia, are reported and discussed. Those results demonstrate that, in South-East Europe, community capacity can be linked to the collective action, as well as to the development of social capital in local communities.

Zagreb: Parents in Action—Innovative Ways of Support and Policies for Children, Women and Families

RODA is a civil society organisation founded in 2001 by a group of mothers as direct answer to the reductions in maternity leave benefits. Over time, the organisation evolved into a group of concerned and engaged citizens interested in promoting and protecting the rights to a dignified pregnancy, parenthood and childhood in Croatia. Being fully engaged in meeting the needs of their members, and equipped with an entrepreneur spirit, the organisation launched the production of cotton diapers, organised in sheltered workshops. It was the first organisation of its kind that emerged in the broader field of family policy. It is actively involved in advocacy for changing regulations in family and health policies at national and local levels.

Izgledi razvoja kombinirane socijalne politike u Crnoj Gori

Koristeci prilagođen instrument, izrađen u okviru provedbe dva vala istraživanja o izazovima razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj, u Crnoj Gori je 2012. godine provedeno istraživanje »Izazovi razvoja kombinovane socijalne politike u Crnoj Gori«. U ovom radu prikazani su rezultati provedenog istraživanja koji govore o jakostima i slabostima razlicitih kljucnih dionika za stvaranje poticajnog okruženja i realnih temelja za jacanje i koristenje modela kombinirane socijalne politike u pravnim aktima i njihovoj konkretnoj primjeni. Ispitanici ukljuceni u istraživanje bili su predstavnici prepoznatih kljucnih dionika u podrucju socijalne politike, pa su tako sudjelovali gradovi/opcine, centri za socijalni rad i njihove podružnice, (biroi) burze rada i njihovi uredi (kancelarije), organizacije civilnog drustva te socijalne ustanove. U uvodnom dijelu razmatra se teorijsko-analiticki okvir razvoja modela kombinirane socijalne politike u tranzicijskim zemljama. Uvidom u crnogorske dokumente socijalne politike, daje se osvrt na okruženje u kojem se nalaze potencijalni nositelji i promicatelji koncepta kombinirane socijalne politike, potom se izlažu rezultati empirijskog istraživanja o jakostima i slabostima kombinirane socijalne politike u Crnoj Gori.

Stambena prava u Hrvatskoj i problemi njihova ostvarenja

U ovom se tekstu analizira priroda stambenih potreba i stambene potrosnje kako bi nužnost državne intervencije bila jasna. Obim socijalnih prava i tipovi stambenih programa, ne slijede uvijek logiku razvoja socijalnih država. Stambena su prava sve vise diverzificirana i zasnovana na potrebama ciljanih skupina. S krizom modernih socijalnih država pod udar dolaze stambena prava i stambeni programi. Stambena su prava pod stalnim preispitivanjem i u podmirivanje stambenih potreba uvodi se sve vise tržisnih zakona. U srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama stambena su prava tijekom 1990-ih bila na margini socijalnih programa novih socijalnih država, ali noviji razvoj govori o uspostavljanju programa stambene politike. U preispitivanju razine socijalnih prava i njihovog ostvarivanja u Hrvatskoj provjeravamo hipotezu o njihovoj ovisnosti o naslijeđu, ekonomskoj krizi i neosvijestenosti razlicitih dionika na policy razini. Analizira se proces prodaje drustvenih stanova, struktura stambenih statusa, subvencioniranje najamnina i troskova stanovanja, stambena stednja, dugorocno kreditiranje stambene gradnje, drustveno poticana stanogradnja, porezna politika glede stambenog zbrinjavanja, stambeno zbrinjavanje privilegiranih i ranjivih skupina. Zakljucno se ukazuje na potrebu provedbe dodatnih empirijskih istraživanja kako bi se postojeca stambena prava ucinkovitije i djelotvornije ostvarivala. Daju se prijedlozi i za ustanovljavanjem novih stambenih prava.

Zakonski, politički i kulturni okvir za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj

U radu se prezentiraju rezultati istraživanja o prostoru: zakonskom, politickom i sociokulturnom okviru za razvoj civilnog drustva u Hrvatskoj. Istraživanje je dio međunarodnog projekta CIVICUS-Indeks civilnog drustva. Civilno je drustvo definirano kao podrucje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca (i njihovih vrednota), smjestenih između obitelji, države i tržista, povezanih nizom civilnih pravila koja zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udružuju radi zagovaranja opcih interesa. Zakonski okvir za osnivanje i rad organizacija civilnog drustva dugo se i sporo mijenjao. Analizira se procedura donosenja Zakona o udrugama cijih je 16 odredbi Ustavni sud proglasio neustavnima. Promjenom vlasti pocetkom 2000., u Hrvatskoj se stvara povoljan okvir za osnivanje i rad organizacija civilnog drustva. Politicki okvir za razvoj civilnog drustva u Hrvatskoj opterecen je nepovjerenjem prema organizacijama civilnog drustva i ranijom ambicijom vlade da kontrolira njihov rad. Sociokulturni okvir uvjetovan je naslijeđem kojega obilježava slaba zauzetost građana za probleme u zajednici i drustvu, te nedostatna suradnja s gospodarstvom i državom kao važnim dionicima. U uvjetima niske razine socijalnog kapitala nije moguce ocekivati znacajniji utjecaj civilnog drustva. Buduca ce longitudinala istraživanja dati vise informacija o dinamici prostora za razvoj civilnog drustva u Hrvatskoj.

Stanovanje i stambeni sustavi u zapadnim zemljama

U ovom se clanku obrađuju problemi i okolnosti nastanka stambenih politika u zapadnim zemljama. Analiziraju se glavne intervencije države u procesu podmirivanja stambenih potreba. Razvoj stambenih politika i institucionalizacija stambenih sustava ovisile su o cijelom nizu politickih, gospodarskih i socijalnih cimbenika. Obrazlažu se glavne tipologije stambenih sustava i strategije stambenih politika. Razvoj stambenih sustava je usko povezan s razlicitim tipovima socijalnih država. Statistickim podacima ilustriraju se problemi i standardi stanovanja. Izlaže se i konceptualni okvir za analizu stambenih sustava. Na kraju se izlažu problemi razvoja financijskih stambenih institucija. U devedesetim godinama stambeni sustavi se suocavaju s novim razvojnim izazovima o cemu je također rijec u ovom prilogu.

Rasprava na Okruglom stolu: Hrvatska kao socijalna država

U posljednjem broju „Revije za socijalnu politiku“ objavili smo referate priređene za Okrugli stol „Hrvatska kao socijalna država - zadanosti i usmjerenja“ koji je u organizaciji Centra za industrijsku demokraciju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske održan 28. i 29. studenoga 1996. U ovom broju objavljujemo raspravu na Okruglom stolu te izlaganje akademika Eugena Pusica. Naime, od svih uvodnih izlaganja izdvojili smo upravo izlaganje akademika Pusica stoga sto ono sadrži neka aktualna razmisljanja o socijalnoj državi koja nisu u potpunosti sadržana u njegovom vec objavljenom prilogu u nasem casopisu. Osim toga, na izlaganje akademika Pusica nadovezali su se neki sudionici u samoj raspravi.

Pokazatelji o sustavu socijalne sigurnosti u nordijskim zemljama

Skandinavske (nordijske) zemlje imaju specifican model socijalne politike koji se odlikuje visokim izdvajanjima za socijalnu sigurnost, pretežnim financiranjem putem poreza, preventivnim djelovanjem u odnosu na socijalne rizike i snažnim univerzalizmom. Mada je skandinavska socijalna politika sada pod snažnim pritiskom trendova globalizacije te zahtjevima za redukcijom troskova, ona ipak u mnogocemu ostaje poucna za druge zemlje. U ovom prilogu dajemo relativno iscrpne podatke koji svjedoce o socijalnoj politici u skandinavskim zemljana.

Problemi stanovanja starijih osoba i mogućnosti promocije novih strategija

U ovom clanku analizira se problem stambenog zbrinjavanja starijih osoba. Polazi se od stana i stanovanja kao osnovne covjekove potrebe. Stambena karijera obitelji povezana je s demografskim faktorima. Starenje populacije i sve veci broj starackih domacinstava utjecu na stambeno tržiste. Podmirivanje stambenih potreba starijih osoba posredovano je razlicitim intervencijama na stambenom tržistu. Iznose se iskustva razvijenih zemalja u ovom podrucju. U tom smislu pokazuje se da država u ovom podrucju sve vise mjesta ustupa privatnom neprofitnom sektoru i komercijalnim organizacijama. U politici stambenog zbrinjavanja starijih prisutan je koncept welfare mix. Hrvatska je sve vise pritisnuta problemima stanovanja starijih. Propisi i politika za sada protežiraju državne programe. Racionalnost i efikasnost tih programa ne preispituju se. Nove strategije ogranicene su nedostatkom propisa, neadekvatnom politikom vlade, financijskim problemima i nedostatkom poduzetnistva u socijalnoj politici.