Goran Milas

Grundlegende Persönlichkeitspotenziale nach Erikson und emotionale Kompetenz im Bezug zur Partnerverbundenheit bei jüngeren Erwachsenen

U istraživanju, u kojem je sudjelovalo 296 studenata, ispitali smo ulogu ishoda kriza prvih sest Eriksonovih stadija i emocionalne kompetentnosti u predikciji dimenzije izbjegavanja bliskosti i dimenzije anksioznosti u ljubavnim vezama. Kad govorimo o varijablama licnosti, jedino se intimnost pokazala znacajnim prediktorom u objasnjavanju dimenzije izbjegavanja bliskosti. Uvođenjem vjestina emocionalne kompetentnosti u analizu, znacajno smo povecali postotak objasnjene varijance, cemu je najvise pridonijelo izražavanje i imenovanja emocija. Pokazalo se da su sudionici koji su intimniji u bliskim odnosima i bolje izražavaju svoje emocije manje skloni izbjegavanju bliskosti u ljubavnim vezama. Odabranim prediktorima objasnjena je približno trecina varijance dimenzije anksioznosti u ljubavnim vezama, pri cemu su se znacajnima pokazali jedino povjerenje i nezavisnost, odnosno osnovne snage licnosti koje se javljaju u najranijoj dobi. Regresijske analize upucuju na razlicitost procesa u podlozi dviju dimenzija privrženosti, sto je u skladu s teorijski utemeljenim ocekivanjima.

The Role of Self-Esteem in Maintaining Subjective Well-Being while Using Various Coping Strategies

Poznato je da stres ugrožava optimalno ljudsko funkcioniranje i da primjena ucinkovitih strategija suocavanja može ublažiti njegove negativne posljedice. U radu smo istraživali moguci medijacijski utjecaj konstrukta samopostovanja u odnosu između razlicitih strategija suocavanja i subjektivne dobrobiti. Istraživanje je provedeno jednokratnim prikupljanjem podataka na 556 studenata sa sedam visokoskolskih ustanova Sveucilista u Zagrebu. Osim samoprocjene trenutacne razine stresa, ispitanici su ispunjavali skracenu verziju COPE upitnika, skalu zadovoljstva životom, skalu ravnoteže afekta, skalu samopostovanja i skalu drustvene poželjnosti. Pretpostavka o mogucoj medijaciji testirana je u skladu s metodologijom sto su je predložili Baron i Kenny (1986.). Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da bi samopostovanje uistinu moglo imati ulogu medijatora u odnosu između razlicitih nacina suocavanja i postizanja subjektivne dobrobiti. U slucaju izbjegavajucega suocavanja ne može se odbaciti ni pretpostavka o potpunoj medijaciji.

The Relationship between Erikson's Basic Personality Strengths, Emotional Competence and Intimacy toward Romantic Partners among Younger Adults

U istraživanju, u kojem je sudjelovalo 296 studenata, ispitali smo ulogu ishoda kriza prvih sest Eriksonovih stadija i emocionalne kompetentnosti u predikciji dimenzije izbjegavanja bliskosti i dimenzije anksioznosti u ljubavnim vezama. Kad govorimo o varijablama licnosti, jedino se intimnost pokazala znacajnim prediktorom u objasnjavanju dimenzije izbjegavanja bliskosti. Uvođenjem vjestina emocionalne kompetentnosti u analizu, znacajno smo povecali postotak objasnjene varijance, cemu je najvise pridonijelo izražavanje i imenovanja emocija. Pokazalo se da su sudionici koji su intimniji u bliskim odnosima i bolje izražavaju svoje emocije manje skloni izbjegavanju bliskosti u ljubavnim vezama. Odabranim prediktorima objasnjena je približno trecina varijance dimenzije anksioznosti u ljubavnim vezama, pri cemu su se znacajnima pokazali jedino povjerenje i nezavisnost, odnosno osnovne snage licnosti koje se javljaju u najranijoj dobi. Regresijske analize upucuju na razlicitost procesa u podlozi dviju dimenzija privrženosti, sto je u skladu s teorijski utemeljenim ocekivanjima.

ULOGA SAMOPOŠTOVANJA U ODRŽAVANJU SUBJEKTIVNE DOBROBITI U PRIMJENI STRATEGIJA SUOČAVANJA SA STRESOM

Poznato je da stres ugrožava optimalno ljudsko funkcioniranje i da primjena ucinkovitih strategija suocavanja može ublažiti njegove negativne posljedice. U radu smo istraživali moguci medijacijski utjecaj konstrukta samopostovanja u odnosu između razlicitih strategija suocavanja i subjektivne dobrobiti. Istraživanje je provedeno jednokratnim prikupljanjem podataka na 556 studenata sa sedam visokoskolskih ustanova Sveucilista u Zagrebu. Osim samoprocjene trenutacne razine stresa, ispitanici su ispunjavali skracenu verziju COPE upitnika, skalu zadovoljstva životom, skalu ravnoteže afekta, skalu samopostovanja i skalu drustvene poželjnosti. Pretpostavka o mogucoj medijaciji testirana je u skladu s metodologijom sto su je predložili Baron i Kenny (1986.). Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da bi samopostovanje uistinu moglo imati ulogu medijatora u odnosu između razlicitih nacina suocavanja i postizanja subjektivne dobrobiti. U slucaju izbjegavajucega suocavanja ne može se odbaciti ni pretpostavka o potpunoj medijaciji.