Igor Anić

Selection of tree species for the substitution of poplar plantations along the river Drava near Osijek

U radu su prikazani rezultati istraživanja preživljenja i rasta nekih vrsta drveca kojima bi se u slucaju potrebe mogla obaviti zamjena topola u nasadima. Pokus je postavljen na podrucju Sumarije Valpovo, u Gospodarskoj jedinici Valpovacke podravske sume, sumski predjel Topolje, odsjek 23a. Taj lokalitet predstavlja tipican primjer slabog uspijevanja i odumiranja nasada topola, cak i nakon visekratnih popunjavanja sadnicama topole i njege. Pokus je postavljen po shemi slucajno-bloknog rasporeda, sa sest tretiranja u cetiri bloka. Tretiranja su sljedeci sastojinski oblici: A – hrast lužnjak, B – poljski jasen, C – bagrem, D – hrast lužnjak s obicnim grabom, E – divlja tresnja s poljskim jasenom i F – divlja tresnja s obicnim grabom. Pokus je postavljen 18. studenog 2009. godine. Preživljenje biljaka je utvrđeno svake godine tijekom petogodisnjeg pracenja pokusa. Tijekom zime 2015. godine izmjerene su visine svih stabala te je određen prostorni položaj živih i odumrlih jedinki po plohicama. S obzirom na preživljenje i visine kao indikatore rasta i razvoja biljaka, najbolje su rezultate pokazali redom obicni bagrem, poljski jasen i hrast lužnjak. Najlosije rezultate postigli su divlja tresnja i obicni grab. S obzirom na mikroreljef, najbolje preživljenje je pokazao obicni bagrem koji podjednako dobro raste u nizi i na gredi. Poljski jasen i hrast lužnjak bolje preživljenje imaju u nizi. Divlja tresnja i obicni grab imaju opcenito lose preživljenje, neovisno o mikroreljefu. Rezultati istraživanja su pokazali kako je nasade topola u promijenjenim stanisnim prilikama nakon visekratnih ophodnji moguce zamijeniti sa sastojinom koja svojim sastojinskim oblikom odgovara terminalnoj sumskoj zajednici istraživanoga poducja – veza i poljskog jasena s hrastom lužnjakom (Fraxino-Ulmetum laevis Slavnic 1952). Postupku treba prethoditi izrada detaljnog sumskouzgojnog plana koji bi između ostalog definirao podrucja niza i greda u određenom odjelu. Nize i vlažne grede treba prepustiti poljskom jasenu koji je pokazao vrlo dobre rezultate u pokusu. Hrast lužnjak je pokazao zavidnu stabilnost i vitalitet, pa ga treba upotrebljavati u smjesi s poljskim jasenom. Obicni bagrem se preporuca za najsuse lokalitete s pjeskovitim tlima koja su naglo ostala bez podzemne i poplavne vode, na kojima nema uvjeta za nastavak uzgajanja topola.