Ivo Galić

RESEARCH OF BAUXITE DEPOSITS FROM UNDERGROUND MINING WORKS

This paper presents a new approach to exploring bauxite deposits from underground mining works in the bauxitebearing mines of Bešpelj near Jajce in Bosnia and Herzegovina. In the area under consideration, bauxite deposits have been investigated and exploited for over 60 years. Despite the high degree of exploration in the geologically complicated structures of Bešpelj, there are numerous unexplored reserves. Up to now, they have been mainly investigated by drilling from the surface into the borehole network as dictated by legal geological regulations. Due to the increase in depths on which deposits are located and complex structural relationships, such research has become more expensive and less effective. From a geological point of view, the bauxite deposits have developed in the horizontal position. However, longlasting geological evolution from the Upper Cretaceous to the present, has brought deposits in very di erent structural positions. That is why we nd them in an inclined position, in subvertical and vertical, and often in an overturned position. For further research to become rational and e cient, a new approach of study from underground mining works was developed that will serve for study and then for the exploitation of bauxite deposits.

Floating slopes method application on the coal deposit Kongora

Developing three-dimensional geological and economical models of deposits in combination with deposit economical values calculations, represent fundament for application of contemporary methods in the mining engineering. It is proved that contemporary methods, such are Lerchs-Grossmans method, Method of floating cone and Dynamic programming, are excellent models for generating the algorithm for contour optimization of an open pit mine. The exploration of the optimal pit contour can be relatively simple and fast process if specialized mining software are utilized. The simplicity, quickness and reliable results offer a wide range of contemporary methods applications built-in in many mining computing programs. Based on available contemporary methods and their elementary criterias (optimality, stability and slope stability), authors suggest an innovative method of open pit contour optimization, named Floating Slopes Method (FSM). This paper presents synthesis of results of FSM application on the coal deposit Kongora.

Emisijski faktori CO2 ugljena

Za procjenu emisije ugljikovog dioksida uslijed izgaranja ugljena, CO2 emisijski faktor ulazni je parametar. Vrijednosti emisijskih faktora zadane prema Uputama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) specificirane su prema rangu ugljena ali se pri izradi nacionalnog inventara staklenickih plinova preporucuje primjena nacionalnih emisijskih faktora (IPCC, 2006). Sadržaj ugljika najvažniji je parametar ugljena i pokazatelj je stupnja ugljenifikacije (karbonizacije tj. ranga ugljena). Međutim, mnoga svojstva ugljena vrlo su specificna (npr. sadržaj sumpora, pepela, vlage i macerala) te CO2 emisijski faktori za izgaranje ugljena ne ovisi samo o rangu ugljena vec i o njegovom zemljopisnom porijeklu. U preliminarnom radu, temeljem podataka dobivenih analizom goriva, izracunati su CO2 emisijski faktori za smeđe ugljene i treset s podrucja Livna, B i H. Dobivene vrijednosti: 147, 9 t CO2/TJ (za treset), 109, 5 tCO2/TJ (za lignit) i 98, 7 tCO2/TJ (za tvrdi smeđi ugljen) uspoređene su sa IPCC zadanim. Najveca razlika uocena je kod treseta (39, 5%), a potom slijede: lignit (8, 2%) i tvrdi smeđi ugljen (4, 3%)Klimatske promjene jedan su od najvecih ekoloskih izazova za drustvenu zajednicu u 21. stoljecu. S obzirom na rastucu svijest o mogucim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena i njihove bliske povezanosti s globalnom antropogenom emisijom staklenickih plinova (od kojih je ugljikov dioksid najizraženiji, CO2), znatni istraživacki napori usmjereni su na analizu emisije ugljikova dioksida i odnos prema održivom razvoju.1 Pitanje klimatskih promjena na globalnom planu rjesava se Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (engl. United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC). Cilj Konvencije stabilizacija je koncentracija staklenickih plinova u atmosferi na razinu koja ce sprijeciti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sustav. Republika Hrvatska, kao clan Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime obvezna je izrađivati godisnje izvjesce o emisijama staklenickih plinova. Proracuni emisija staklenickih plinova Republike Hrvatske izrađuju se prema smjernicama Tajnistva Okvirne Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kao i prema metodologiji Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC). Republika Hrvatska ukljucila se pocetkom 2013. godine u Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenickih plinova (engl. European Union Emission Trading System, EU-ETS), obavezan u svim clanicama EU. EU-ETS jedan je od temeljnih mehanizma Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena kojim se prate emisije staklenickih plinova i potice njihovo smanjenje iz industrije. Sustav trgovanja djeluje na principu ogranicenja dozvoljene kolicine emitiranih staklenickih plinova, tzv. kvote, koje smiju ispustati tvornice, elektrane i ostala postrojenja – obveznici sustava.2 Termoenergetski objekti svrstavaju se među najznacajnije izvore emisije staklenickih plinova. Najveca emisija nastaje pri izgaranju ugljena, zatim tekuceg goriva te prirodnog plina. Pri izgaranju fosilnog goriva, najveci dio ugljika prelazi u CO2, a manji dio u ugljikov monoksid (CO), metan (CH4) ili nemetanske hlapljive organske spojeve.3 Emisija ugljikova dioksida zbog izgaranja ugljena predstavlja vrlo znacajan doprinos ukupnoj emisiji staklenickih plinova iz antropogenih izvora. Pri izgaranju ugljena, 99 % ugljika emitira se kao CO2. Udjel ugljika u ugljenu ovisi o stupnju pougljenja (karbonizacije). Karbonizacija obuhvaca procese koji se odvijaju pod utjecajem temperature i tlaka pri kojima se treset putem dijageneze i metamorfoze pretvara u lignit, smeđi ugljen (engl. sub-bituminous coal), kameni ugljen (engl. bituminous coal) i antracit. Progresivne promjene koje se javljaju u ugljenu rezultiraju povecanjem udjela ugljika i smanjenjem udjela vodika i kisika (slika 1). Emisijski faktori CO2 ugljena DOI: 10.15255/KUI.2014.002 KUI-9/2015 Izlaganje sa znanstvenog skupa Prispjelo 4. veljace 2014. Prihvaceno 9. travnja 2014.

EVALUATION OF RESEARCH IN BAUXITE-BEARING AREA ON A LOCALITY „CRVENE STIJENE“ WITH EMPHASIS ON EXPLOITATION OF ASSOCIATED DEPOSITS

In this paper we present and elaborate one example when bauxite was the main target of investigation. During reprocessing and reinterpreting original input data from locality “Crvene stijene” near Jajce in Bosnia and Herzegovina, it was established that bauxite hanging wall and footwall rocks in fact present even more valuable mineral resources, dimension stone. This paper presents results of reprocessing and reinterpretation of original data with focus not only on primary resource, but on resources that are developed in footwall and hanging wall. Final goal of the research was to optimize the ratio between research and exploration cost and total profit by exploration of all available mineral resources in the area. For that purpose, new method of bauxite (primary resource) and associated deposits is developed and named “integrated approach”. Integrated, joint evaluation of bauxite and associated deposits (dimension stone), would give far greater significance to whole area. Finally, with this new method, the ratio between overall profit and cost will be maximized.