Jasmina Ivšac Pavliša

The use of AAC with young children in croatia--- from the speech and language pathologist's view

All children with complex communication needs have the right to engage in interpersonal communication and participate in society. The field of augmentative and alternative communication (AAC) provides education, systems and practice that enable such participation. AAC requires a multidisciplinary approach. A speech and language pathologist (SLP) is an important member of the team responsible for assessment, implementation and evaluation within AAC. This paper presents the current knowledge and practice of SLPs in Croatia in the area of AAC. The data shows that SLPs in Croatia rarely use aided and high-technology tools with clients. Three cases of children with low levels of expressive communication are elaborated from the aspect of their needs and intervention. It is concluded that the area of AAC has a great need for attention in the following: 1) further promotion among the general public, 2) multidisciplinary collaboration and 3) additional education for professionals.

Health care system in the domain of Early Childhood Intervention

Potaknuta potrebama obitelji i postojecim stanjem rane intervencije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu pokrenula je stvaranje jedinstvene baze podataka o uslugama rane intervencije u Republici Hrvatskoj. Cilj baze podataka je omoguciti jednostavan pristup sveobuhvatnim i provjerenim informacijama o uslugama rane intervencije u djetinjstvu, koje se pružaju u Republici Hrvatskoj u podrucju predskolskog odgoja, sustava zdravlja i socijalne skrbi. U ovom radu bit ce prikazani podatci dobiveni u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama radi uvida u trenutno stanje pružanja usluga u domeni rane intervencije u djetinjstvu na podrucju Republike Hrvatske u sustavu zdravlja. Podatci su prikupljeni putem anketnog upitnika u obliku internetske aplikacije. Uzorak su cinile 41 državna i 32 privatne zdravstvene ustanove prijavljene u sustavu zdravstva. Rezultati upucuju na geografsku centraliziranost strucnjaka koji pružaju usluge u domeni rane intervencije u sustavu zdravlja, te ih je najvise na podrucju Grada Zagreba. No nije evidentirana statisticki znacajna razlika između županija u odnosu na vrstu teskoca kojima se bave, strucnjaka koje zaposljavaju i usluga koje se pružaju. Usporedba između privatnih i državnih zdravstvenih ustanova pokazala je da su privatne organizacije po strukturi zaposlenih i vrsti usluga bliže suvremenom konceptu rane intervencije, koji se fokusira i na dijete i na njegove roditelje te nije dominantno usmjeren na motoricki aspekt djetetovog razvoja. Tako privatni sektor dopunjava ono sto državni ne daje, ali te usluge roditelji moraju sami placati.Potaknuta potrebama obitelji i postojecim stanjem rane intervencije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu pokrenula je stvaranje jedinstvene baze podataka o uslugama rane intervencije u Republici Hrvatskoj. Cilj baze podataka je omoguciti jednostavan pristup sveobuhvatnim i provjerenim informacijama o uslugama rane intervencije u djetinjstvu koje se pružaju u Republici Hrvatskoj u podrucju predskolskog odgoja, sustava zdravlja i sustava socijalne skrbi. U ovom radu bit ce prikazani podaci dobiveni unutar državnih i privatnih zdravstvenih ustanova s ciljem uvida u trenutno stanje pružanja usluga u domeni rane intervencije u djetinjstvu na podrucju Republike Hrvatske u sustavu zdravlja. Podaci su prikupljeni putem anketnog upitnika u obliku internetske aplikacije. Uzorak su cinile 41 državna zdravstvena ustanova te 32 privatne ustanove prijavljene u sustavu zdravstva. Rezultati ukazuju na geografsku centraliziranost strucnjaka koji pružaju usluge u domeni rane intervencije unutar sustava zdravlja, te ih je najvise na podrucju Grada Zagreba. Međutim nije evidentirana statisticki znacajna razlika između županija u odnosu na vrstu teskoca kojima se bave, strucnjaka koje zaposljavaju i usluga koje se pružaju. Usporedba između privatnih i državnih zdravstvenih ustanova pokazala je da su privatne organizacije po strukturi zaposlenih i vrsti usluga bliže suvremenom konceptu rane intervencije koji ima fokus i na djetetu i na njegovim roditeljima, te nije dominantno usmjeren na motoricki aspekt djetetovog razvoja. Tako privatni sektor dopunjava ono sto državni ne daje, ali te usluge roditelji moraju sami placati.