Jasna Pucarin-Cvetković

Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years?

Ljudski vijek: doživjeti i nadživjeti 100 godina? Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofilakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice. Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years? Aged population dominates in developed countries. Centenarians are a select group, and only one in 7,000 to 10,000 reach that age. Factors of longevity are numerous and include genetic predisposition (a locus on chromosome 4), environment, healthy lifestyle (hypocaloric diet, regular physical and mental exercise), accessible health services, and efficient health protection at old age. Centenarians are well adapted to the new life and compensate for the loss of functions with age. The limits of human life are extended, so that nowadays the oldest person has reached the age of 128. Some geographic areas are characterised by higher numbers of centenarians. This article mentions a few individuals who outlived 100 years in the world, Croatia, and neighbouring countries. Although some argue that the limits of human life cannot be extended over the age of 120 years, for now we cannot predict the actual limits of human life.

Respiratory Symptoms in Fish Processing Workers on the Adriatic Coast of Croatia

Respiratory Symptoms in Fish Processing Workers on the Adriatic Coast of Croatia This article describes respiratory symptoms and lung function in 98 fish processing female workers employed in a fish processing plant located on the Croatian Adriatic coast and 95 matching controls. The study included chronic and acute respiratory symptoms which developed during the shifts. Lung function measurements included forced vital capacity (FVC), one-second forced expiratory volume (FEV1) and maximal expiratory rates at 50 % and the last 25 % (FEF50, FEF25). Chronic respiratory symptoms were significantly dominant in fish processing workers compared to controls. The most common chronic symptoms were hoarseness (57.1 %), nasal catarrh (51.0 %), chronic cough (42.9 %), chronic phlegm (34.7 %), and frequent chest cold (35.7 %). Exposed smokers and nonsmokers had a similar prevalence of chronic respiratory symptoms. Acute symptoms over the work shift were high, with headache in lead (smokers: 62.5 %; nonsmokers: 56.1 %). Most of the ventilatory capacity parameters were significantly lower than predicted, FEF25 in particular, indicating obstructive changes predominantly in the smaller airways. These findings suggest that fish processing workers are prone to developing acute and chronic respiratory symptoms as well as to lung function changes. This calls for medical and technical preventive measures to be introduced in the work environment of the fish processing plant. Respiratorni simptomi u radnica na preradi riba na obali jadrana u Hrvatskoj Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati respiratorne simptome i plućnu funkciju radnica zaposlenih na preradi riba u industriji na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj. U istraživanje je uključeno 98 radnica zaposlenih na preradi riba i 95 žena neizložene kontrolne skupine. Ispitivani su kronični i akutni respiratorni simptomi koji se razvijaju tijekom radne smjene. Mjerena je plućna funkcija registriranjem forsiranoga vitalnog kapaciteta (FVC), forsiranoga ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) te maksimalnoga ekspiracijskog protoka pri 50 % i zadnjih 25 % forsiranoga vitalnog kapaciteta (FEF50, FEF25) na krivulji maksimalni ekspiracijski protok-volumen (MEPV). Učestalost većine kroničnih respiracijskih simptoma bila je značajno viša u eksponiranih u usporedbi s kontrolnom skupinom. U eksponiranih radnica utvrđena je i visoka prevalencija akutnih simptoma koji se razvijaju tijekom radne smjene, posebno za promuklost (57,1 %) i katar nosa (51 %), potom slijedi kronični kašalj (42,9 %), kronični iskašljaj (34,7 %), upale sinusa (32 %) i česte prehlade (35,7 %). S obzirom na naviku pušenja pušači i nepušači imali su sličnu prevalenciju kroničnih respiratornih simptoma. Izložene radnice imale su visoku prevalenciju akutnih simptoma tijekom radne smjene i to naročito za glavobolju (pušači 62,5 %; nepušači 56,1 %). Ventilacijska funkcija pluća bila je značajno smanjena u usporedbi s predviđenim normalnim vrijednostima posebice za FEF25 % upućujući na opstruktivne promjene pretežno u manjim dišnim putovima. Naši podaci upućuju na opasnost razvoja kroničnih i akutnih respiracijskih simptoma i promjena plućne funkcije u radnika koji rade u industriji na preradi riba. Medicinske i tehničke preventivne mjere u radnom okolišu treba preporučiti u industriji prerade riba.

Effects of Volcanic Eruptions on Environment and Health

Učinci Vulkanskih Erupcija Na Okoliš I Zdravlje Vulkani predstavljaju prijetnju za gotovo pola milijarde ljudi: danas je na Zemlji aktivno oko 500 vulkana, a svake se godine događa 10 do 40 njihovih erupcija. Posljedice erupcija vulkana odražavaju se na okoliš, utječu na klimu te na život i zdravlje ljudi, a vezani su uz pogoršanje socijalnih i gospodarskih uvjeta života. U okoliš s magmom uz vodenu paru (H2O), na površinu dospijevaju plinovi ugljikov dioksid (CO2) i sumporv dioksid (SO2), ugljikov monoksid (CO), vodikov sulfid (H2S), ugljikov sulfid (CS), ugljikov disulfid (CS2), klorovodik (HCl), vodik (H2), metan (CH4), fluorovodik (HF), bromovodik (HBr) i različiti organski spojevi te teški metali (živa, olovo, zlato). Njihovi nepovoljni učinci ovise o udaljenosti od vulkana te o eruptivnim obilježjima, tj. o viskozitetu magme i koncentraciji plinova. Štetnosti bliže vulkanu uključuju piroklastične rijeke, rijeke blata, plinova i vodene pare, potrese, zračne udare i tsunami. U štetnosti u udaljenim područjima ubrajaju se učinci toksičnosti vulkanskog pepela i zdravstveni problemi vezani uz dišni sustav, oči, kožu, zatim psihološke posljedice, ozljede, komunikacijski i transportni problemi, problem odlaganja otpada i opskrbe vodom, rušenje kuća, kao i pad strujnog napona. Dolazi do pogoršanja kvalitete vode i smanjenja kišnih razdoblja, oštećenja poljoprivrednih usjeva, uništavanja vegetacije. Za vrijeme vulkanskih erupcija i neposredno nakon njih povećan je morbiditet, posebno od respiratornih bolesti, a povećan je i mortalitet osoba zahvaćenih vulkanskom erupcijom. Nepovoljni zdravstveni učinci mogu se djelomično prevenirati pravodobnom primjenom zaštitnih mjera. Effects of Volcanic Eruptions on Environment and Health Volcanoes pose a threat to almost half a billion people; today there are approximately 500 active volcanoes on Earth, and every year there are 10 to 40 volcanic eruptions. Volcanic eruptions produce hazardous effects for the environment, climate, and the health of the exposed persons, and are associated with the deterioration of social and economic conditions. Along with magma and steam (H2O), the following gases surface in the environment: carbon dioxide (CO2) and sulphur dioxide (SO2), carbon monoxide (CO), hydrogen sulphide (H2S), carbon sulphide (CS), carbon disulfide (CS2), hydrogen chloride (HCl), hydrogen (H2), methane (CH4), hydrogen fluoride (HF), hydrogen bromide (HBr) and various organic compounds, as well as heavy metals (mercury, lead, gold). Their unfavourable effects depend on the distance from a volcano, on magma viscosity, and on gas concentrations. The hazards closer to the volcano include pyroclastic flows, flows of mud, gases and steam, earthquakes, blasts of air, and tsunamis. Among the hazards in distant areas are the effects of toxic volcanic ashes and problems of the respiratory system, eyes and skin, as well as psychological effects, injuries, transport and communication problems, waste disposal and water supplies issues, collapse of buildings and power outage. Further effects are the deterioration of water quality, fewer periods of rain, crop damages, and the destruction of vegetation. During volcanic eruptions and their immediate aftermath, increased respiratory system morbidity has been observed as well as mortality among those affected by volcanic eruptions. Unfavourable health effects could partly be prevented by timely application of safety measures.

Dance as a Risk Factor for Injuries and Development of Occupational Diseases

Ples kao čimbenik rizika za ozljede i razvoj profesionalnih bolesti Ozljede i bolesti mogu znatno utjecati na stvaralačku sposobnost, kreativnost i dostignuća umjetnika. Povezanost uvjeta i načina rada s pojavom bolesti u umjetnika prepoznata je već u srednjem vijeku. Tjelesna zahtjevnost izvedbe, gdje se tijelo koristi kao instrument izražavanja, može uzrokovati ozljede i razvoj profesionalnih bolesti koje mogu dovesti do nemogućnosti umjetničke interpretacije na očekivanoj razini, prekinuti aktivnosti i onemogućiti nastavak profesionalne karijere. Plesači su jedna od skupina umjetnika-izvođača koji su izloženi specifičnim rizicima i kojima treba specifična zdravstvena zaštita, što nije moguće ostvariti bez poznavanja mehanizama nastajanja ozljeda i uvažavanja posebnosti potreba plesača. Mnogi plesači teže visokim umjetničkim i estetskim kriterijima izvedbe, pri čemu često protežu svoje tjelesne mogućnosti i izdržljivost i zanemaruju vlastita tjelesna ograničenja. Zdravstveni problemi plesača obuhvaćaju čitav niz ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad koji se kreću od stresa i straha od nastupa sve do poremećaja u prehrambenim navikama. Također obuhvaćaju ozljede mišićno-koštanoga sustava, sindrome prenaprezanja i trenažnoga preopterećenja koje može uzrokovati karakterističnu topološku pojavu boli, koja je često početak kroničnih zdravstvenih problema kod plesača. Navedeni zdravstveni problemi plesača sve su češće područje zanimanja liječnika različitih specijalizacija, unaprjeđenja i provođenja preventivnih programa, dijagnostičkih metoda i liječenja u tom djelu populacije. Dance as a Risk Factor for Injuries and Development of Occupational Diseases Injuries and diseases can significantly affect the creativity and artistic performance. The link between working conditions and artistic performance had been recognised as early as the medieval age. Physically demanding performance arts such as dance can sometimes result in injuries, illnesses, inability to perform, and even end artists career. Dancers are exposed to specific risks and in need of specific medical care. Many dancers often stretch their physical capabilities and endurance and neglect their physical limitations. Their health problems include a number of work-related illnesses that range from stress and stage fright to metabolic and nutritional disorders. They also include musculoskeletal injuries due to overload training that are often the beginning of chronic health problems.