Tin Klačić

Polarimeter as a Teaching Tool

Kemija je eksperimentalna znanost.1,2 Stoga bi u nastavi kemije na svim razinama izobrazbe kao središnja aktivnost trebalo biti zastupljeno učenje otkrivanjem. Unatoč tome, zastupljenost pokusa u nastavi, barem što se Hrvatske tiče, daleko je od tog ideala. Na taj problem upozoravaju, među ostalima, Judaš (“...a conventional lecture approach prevailed, with very few demonstrations and experiments offered”),3 te Cvitaš i Zorc (“Najslabija točka našeg gimnazijskog obrazovanja je gotovo potpun izostanak eksperimentalnog rada, što je katastrofalno za prirodne znanosti”).4U hrvatskim skolama postoji problem nedovoljne zastupljenosti pokusâ u nastavi kemije. Uzevsi u obzir cinjenicu da su pojedine srednje skole opremljene polarimetrom, nacinjen je pregled nastavnih aktivnosti koje se mogu ostvariti s polarimetrom. Te su aktivnosti prikazane pocevsi od najjednostavnijih, koje su prikladne za sve ucenike u okviru redovne nastave, preko nesto složenijih, koje se mogu izvoditi u okviru skolske kemijske grupe, pa sve do najzahtjevnijih, primjerenih za rad s ucenicima koji se pripremaju za natjecanja iz kemije u kategoriji samostalnih ucenickih radova.

Chemistry in Education: Polarimeter as a Teaching Tool

Kemija je eksperimentalna znanost.1,2 Stoga bi u nastavi kemije na svim razinama izobrazbe kao središnja aktivnost trebalo biti zastupljeno učenje otkrivanjem. Unatoč tome, zastupljenost pokusa u nastavi, barem što se Hrvatske tiče, daleko je od tog ideala. Na taj problem upozoravaju, među ostalima, Judaš (“...a conventional lecture approach prevailed, with very few demonstrations and experiments offered”),3 te Cvitaš i Zorc (“Najslabija točka našeg gimnazijskog obrazovanja je gotovo potpun izostanak eksperimentalnog rada, što je katastrofalno za prirodne znanosti”).4U hrvatskim skolama postoji problem nedovoljne zastupljenosti pokusâ u nastavi kemije. Uzevsi u obzir cinjenicu da su pojedine srednje skole opremljene polarimetrom, nacinjen je pregled nastavnih aktivnosti koje se mogu ostvariti s polarimetrom. Te su aktivnosti prikazane pocevsi od najjednostavnijih, koje su prikladne za sve ucenike u okviru redovne nastave, preko nesto složenijih, koje se mogu izvoditi u okviru skolske kemijske grupe, pa sve do najzahtjevnijih, primjerenih za rad s ucenicima koji se pripremaju za natjecanja iz kemije u kategoriji samostalnih ucenickih radova.

Kemija u nastavi: Polarimetar kao nastavno pomagalo

Kemija je eksperimentalna znanost.1,2 Stoga bi u nastavi kemije na svim razinama izobrazbe kao središnja aktivnost trebalo biti zastupljeno učenje otkrivanjem. Unatoč tome, zastupljenost pokusa u nastavi, barem što se Hrvatske tiče, daleko je od tog ideala. Na taj problem upozoravaju, među ostalima, Judaš (“...a conventional lecture approach prevailed, with very few demonstrations and experiments offered”),3 te Cvitaš i Zorc (“Najslabija točka našeg gimnazijskog obrazovanja je gotovo potpun izostanak eksperimentalnog rada, što je katastrofalno za prirodne znanosti”).4U hrvatskim skolama postoji problem nedovoljne zastupljenosti pokusâ u nastavi kemije. Uzevsi u obzir cinjenicu da su pojedine srednje skole opremljene polarimetrom, nacinjen je pregled nastavnih aktivnosti koje se mogu ostvariti s polarimetrom. Te su aktivnosti prikazane pocevsi od najjednostavnijih, koje su prikladne za sve ucenike u okviru redovne nastave, preko nesto složenijih, koje se mogu izvoditi u okviru skolske kemijske grupe, pa sve do najzahtjevnijih, primjerenih za rad s ucenicima koji se pripremaju za natjecanja iz kemije u kategoriji samostalnih ucenickih radova.

Polarimetar kao nastavno pomagalo

Kemija je eksperimentalna znanost.1,2 Stoga bi u nastavi kemije na svim razinama izobrazbe kao središnja aktivnost trebalo biti zastupljeno učenje otkrivanjem. Unatoč tome, zastupljenost pokusa u nastavi, barem što se Hrvatske tiče, daleko je od tog ideala. Na taj problem upozoravaju, među ostalima, Judaš (“...a conventional lecture approach prevailed, with very few demonstrations and experiments offered”),3 te Cvitaš i Zorc (“Najslabija točka našeg gimnazijskog obrazovanja je gotovo potpun izostanak eksperimentalnog rada, što je katastrofalno za prirodne znanosti”).4U hrvatskim skolama postoji problem nedovoljne zastupljenosti pokusâ u nastavi kemije. Uzevsi u obzir cinjenicu da su pojedine srednje skole opremljene polarimetrom, nacinjen je pregled nastavnih aktivnosti koje se mogu ostvariti s polarimetrom. Te su aktivnosti prikazane pocevsi od najjednostavnijih, koje su prikladne za sve ucenike u okviru redovne nastave, preko nesto složenijih, koje se mogu izvoditi u okviru skolske kemijske grupe, pa sve do najzahtjevnijih, primjerenih za rad s ucenicima koji se pripremaju za natjecanja iz kemije u kategoriji samostalnih ucenickih radova.

N-(4-Methyl­benz­yl)-3-nitro­aniline

In the title compound, C14H14N2O2, the angle between the mean plane of the N-methyl-3-nitroaniline system (r.m.s. deviation = 0.0185 Å) and the p-tolyl unit is 89.79 (4)°. In the crystal, hydrogen-bonded chains running along [10-1] are generated by the linking of neighbouring molecules via N—H⋯O and C—H⋯O hydrogen bonds involving the 3-nitroaniline systems and forming R 2 2(8) motifs.