Antun Šundalić

Zwischen Vorzügen der Bildung und negativem soziokulturellem Erbe

Unatoc složenosti pojma meritokracije, u meritokratskim bi drustvima drustveni položaj i drustvene nagrade trebali biti usko povezani sa stupnjem obrazovanja kojega pojedinci imaju. U hrvatskom je drustvu nemeritokratsko, koruptivno ponasanje vrlo izraženo, a objasnjenja njegovih uzroka krecu se od ukazivanja na nepovoljno sociokulturno nasljeđe (tradicionalna seljacka kultura, socijalizam), do racionalne adaptacije na drustvenu stvarnost. U ovome se radu, na osnovu istraživanja prihvacenosti vrijednosti obrazovanja kao mehanizma drustvene selekcije i nagrađivanja te prihvacanja latentnih normi koje se odnose na koruptivno ponasanje, pokusava utvrditi u kojoj se mjeri jos uvijek može govoriti o negativnom utjecaju sociokulturnog nasljeđa. Istraživanje rađeno na prigodnom uzorku studenata Sveucilista J. J. Strossmayera u Osijeku pocetkom 2011. godine pokazalo je da ispitanici smatraju da se procesi zauzimanja drustvenih položaja odvijaju nemeritokratski. Međutim, kod samih ispitanika istovremeno prevladava meritokratski svjetonazor, dok se manji dio njih adaptirao na drustvenu stvarnost istovremeno prihvacajuci vrijednost obrazovanja, ali iskazujuci i toleranciju prema koruptivnom ponasanju. Imajuci u vidu da je rijec o mlađoj populaciji, na temelju rezultata istraživanja zakljucuje se da se vjerojatno ne može govoriti o znacajnijem postojanju sociokulturnog nasljeđa, barem na nacin na koje je ono definirano i mjereno u ovome radu.

Between the Value of Education and Negative Socio-Cultural Legacy

Unatoc složenosti pojma meritokracije, u meritokratskim bi drustvima drustveni položaj i drustvene nagrade trebali biti usko povezani sa stupnjem obrazovanja kojega pojedinci imaju. U hrvatskom je drustvu nemeritokratsko, koruptivno ponasanje vrlo izraženo, a objasnjenja njegovih uzroka krecu se od ukazivanja na nepovoljno sociokulturno nasljeđe (tradicionalna seljacka kultura, socijalizam), do racionalne adaptacije na drustvenu stvarnost. U ovome se radu, na osnovu istraživanja prihvacenosti vrijednosti obrazovanja kao mehanizma drustvene selekcije i nagrađivanja te prihvacanja latentnih normi koje se odnose na koruptivno ponasanje, pokusava utvrditi u kojoj se mjeri jos uvijek može govoriti o negativnom utjecaju sociokulturnog nasljeđa. Istraživanje rađeno na prigodnom uzorku studenata Sveucilista J. J. Strossmayera u Osijeku pocetkom 2011. godine pokazalo je da ispitanici smatraju da se procesi zauzimanja drustvenih položaja odvijaju nemeritokratski. Međutim, kod samih ispitanika istovremeno prevladava meritokratski svjetonazor, dok se manji dio njih adaptirao na drustvenu stvarnost istovremeno prihvacajuci vrijednost obrazovanja, ali iskazujuci i toleranciju prema koruptivnom ponasanju. Imajuci u vidu da je rijec o mlađoj populaciji, na temelju rezultata istraživanja zakljucuje se da se vjerojatno ne može govoriti o znacajnijem postojanju sociokulturnog nasljeđa, barem na nacin na koje je ono definirano i mjereno u ovome radu.