Ivana Tucak Junaković

Parental satisfaction, generativity and successful aging

Uspjesno starenje je visedimenzionalan konstrukt, ali konsenzus u pogledu njegovih komponenti i operacionalne definicije jos nije postignut. U ranijim su istraživanjima ispitane njegove brojne determinante i korelati, ali istraživanja roditeljstva i generativnosti ili brige za dobrobit mlađih generacija u kontekstu uspjesnog starenja zasada su vrlo rijetka. Stoga je provedeno istraživanje s ciljem ispitivanja povezanosti i doprinosa roditeljskog zadovoljstva i generativnosti starijih osoba njihovu uspjesnom starenju. U istraživanju su sudjelovala 444 starija roditelja u dobi od 60 do 95 godina iz razlicitih dijelova Hrvatske. Tri dimenzije roditeljskog zadovoljstva (zadovoljstvo sobom kao roditeljem, svojom djecom i odnosima s njima) ispitane su po jednim pitanjem za svaku. Generativnost je ispitana adaptiranom Loyola skalom generativnosti, a uspjesno starenje Skalom samoprocjene uspjesnog starenja. Rezultati su pokazali da sudionici daju visoke procjene na sve tri dimenzije roditeljskog zadovoljstva. Rezultati na skali uspjesnog starenja bili su znacajno povezani s ispitanim dimenzijama roditeljskog zadovoljstva i s generativnoscu. Nadalje, pokazalo se da, nakon kontrole sociodemografskih varijabli, generativnost, zadovoljstvo sobom kao roditeljem i odnosima s vlastitom odraslom djecom znacajno doprinose uspjesnom starenju sudionika istraživanja. Rezultati ovoga istraživanja upucuju na važnost brige za mlađe generacije i vlastite doprinose drustvu te roditeljskog zadovoljstva i u starijoj dobi za uspjesno nosenje s promjenama povezanima sa starenjem.

Using the Internet in older age: Is it important for successful aging?

Internet predstavlja siroku arenu mogucnosti u kojoj starije osobe mogu dobiti adekvatnu socijalnu potporu. Strana istraživanja jasno pokazuju da IKT pomaže starijima u održavanju komunikacije s clanovima obitelji i prijateljima te da može pomoci i u održavanju psihofizickog zdravlja. Kako je uspjesno starenje visedimenzionalni konstrukt koji ukljucuje brojne determinante, poput ucenja novih stvari, tako koristenje interneta može biti važan cimbenik bolje prilagodbe promjenama koje starenje donosi. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi u kojoj mjeri osobe starije od 60 godina koriste internet i mogu li se individualne razlike u procjeni uspjesnog starenja objasniti koristenjem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 295 osoba u dobi između 60 i 89 godina iz razlicitih županija u Republici Hrvatskoj. Od mjernih instrumenata je koristena Skala samoprocjene uspjesnog starenja, dok su ostali konstrukti bili zahvaceni sa po jednom tvrdnjom, sto je slucaj i u drugim slicnim istraživanjima (ucestalost koristenja interneta, subjektivna dob, tjelesno i mentalno zdravlje). Dobiveno je da 40% osoba starije životne dobi koristi internet u prosjeku jednom tjedno, i to najvise za potrebe citanja vijesti i ostalih zanimljivosti kao i za komunikaciju s clanovima obitelji i prijateljima. Sudionici koji koriste internet su kronoloski mlađi, sebe doživljavaju mlađima, obrazovaniji su, boljeg su tjelesnog i mentalnog zdravlja, i procjenjuju da se bolje prilagođavaju promjenama koje starenje donosi, odnosno da uspjesnije stare. Nije utvrđen znacajan samostalan doprinos ucestalosti koristenja interneta uspjesnom starenju, nego je taj odnos posredovan dobrim tjelesnim i mentalnim zdravljem i procjenom sudionika da su mlađi nego sto kronoloski jesu.