Marina Nekić

Percepcija kvalitete odnosa sa sestrom u mlađih adolescenata

Most people grow up in a family with at least one brother or a sister. The relationship betweensiblings can be marked with rivalry and conflict, but it can also be one of the closest and mostintimate relationships that a person has in childhood, adolescence, and adulthood. Unlike parentchildrelationships and children’s peer relationships, there is far less empirical research related tothe study of sibling relationships which is very surprising given that it is the longest relationshipof an individual’s life. With the exception of a research on a group of adults, in our country, aswe know, there was no systematic study of this relationship in the early stages of development.Accordingly, the aim of the study was to assess the quality of relationships with older or youngersister, in early adolescence. Participants in this study were 352 adolescents (192 girls and 160boys) ranging in age from 13 to 15. The mean age of the participants was 13.9 years. Adolescentassessed the relationship with the sister who is 1-5 years older or younger than them. Onesubgroup of respondents assessed the relationship with older sister (N = 181) and the other witha younger sister (N = 171). The data were collected by anonymous self-report questionnairecontaining the measures of the children’s perception of quality of sibling relationship. Resultsof the analysis of gender differences indicate that compared to boys, girls perceive significantlymore intimacy, cooperation, friendship and similarities in relationship with their sister. Therewere no significant differences between boys and girls on measures of negative aspects of thesibling relationship. Age difference proved to be significant in almost all measures of the qualityof sibling relationship. In accordance with the assumptions, adolescents and early adolescencehave better relations with their older sister.

Parental satisfaction, generativity and successful aging

Uspjesno starenje je visedimenzionalan konstrukt, ali konsenzus u pogledu njegovih komponenti i operacionalne definicije jos nije postignut. U ranijim su istraživanjima ispitane njegove brojne determinante i korelati, ali istraživanja roditeljstva i generativnosti ili brige za dobrobit mlađih generacija u kontekstu uspjesnog starenja zasada su vrlo rijetka. Stoga je provedeno istraživanje s ciljem ispitivanja povezanosti i doprinosa roditeljskog zadovoljstva i generativnosti starijih osoba njihovu uspjesnom starenju. U istraživanju su sudjelovala 444 starija roditelja u dobi od 60 do 95 godina iz razlicitih dijelova Hrvatske. Tri dimenzije roditeljskog zadovoljstva (zadovoljstvo sobom kao roditeljem, svojom djecom i odnosima s njima) ispitane su po jednim pitanjem za svaku. Generativnost je ispitana adaptiranom Loyola skalom generativnosti, a uspjesno starenje Skalom samoprocjene uspjesnog starenja. Rezultati su pokazali da sudionici daju visoke procjene na sve tri dimenzije roditeljskog zadovoljstva. Rezultati na skali uspjesnog starenja bili su znacajno povezani s ispitanim dimenzijama roditeljskog zadovoljstva i s generativnoscu. Nadalje, pokazalo se da, nakon kontrole sociodemografskih varijabli, generativnost, zadovoljstvo sobom kao roditeljem i odnosima s vlastitom odraslom djecom znacajno doprinose uspjesnom starenju sudionika istraživanja. Rezultati ovoga istraživanja upucuju na važnost brige za mlađe generacije i vlastite doprinose drustvu te roditeljskog zadovoljstva i u starijoj dobi za uspjesno nosenje s promjenama povezanima sa starenjem.

Using the Internet in older age: Is it important for successful aging?

Internet predstavlja siroku arenu mogucnosti u kojoj starije osobe mogu dobiti adekvatnu socijalnu potporu. Strana istraživanja jasno pokazuju da IKT pomaže starijima u održavanju komunikacije s clanovima obitelji i prijateljima te da može pomoci i u održavanju psihofizickog zdravlja. Kako je uspjesno starenje visedimenzionalni konstrukt koji ukljucuje brojne determinante, poput ucenja novih stvari, tako koristenje interneta može biti važan cimbenik bolje prilagodbe promjenama koje starenje donosi. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi u kojoj mjeri osobe starije od 60 godina koriste internet i mogu li se individualne razlike u procjeni uspjesnog starenja objasniti koristenjem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 295 osoba u dobi između 60 i 89 godina iz razlicitih županija u Republici Hrvatskoj. Od mjernih instrumenata je koristena Skala samoprocjene uspjesnog starenja, dok su ostali konstrukti bili zahvaceni sa po jednom tvrdnjom, sto je slucaj i u drugim slicnim istraživanjima (ucestalost koristenja interneta, subjektivna dob, tjelesno i mentalno zdravlje). Dobiveno je da 40% osoba starije životne dobi koristi internet u prosjeku jednom tjedno, i to najvise za potrebe citanja vijesti i ostalih zanimljivosti kao i za komunikaciju s clanovima obitelji i prijateljima. Sudionici koji koriste internet su kronoloski mlađi, sebe doživljavaju mlađima, obrazovaniji su, boljeg su tjelesnog i mentalnog zdravlja, i procjenjuju da se bolje prilagođavaju promjenama koje starenje donosi, odnosno da uspjesnije stare. Nije utvrđen znacajan samostalan doprinos ucestalosti koristenja interneta uspjesnom starenju, nego je taj odnos posredovan dobrim tjelesnim i mentalnim zdravljem i procjenom sudionika da su mlađi nego sto kronoloski jesu.