Joško Kaliterna
University of Zagreb
Network
Latest external collaboration on country level. Dive into details by clicking on the dots.
Publication
Featured researches published by Joško Kaliterna.
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju | 2012
Lóránt Hatvani; Petra Sabolić; Sándor Kocsubé; László Kredics; Dorina Czifra; Csaba Vágvölgyi; Joško Kaliterna; Dario Ivić; Edyta Đermić; Ivan Kosalec
Abstract Green mould disease, caused by Trichoderma species, is a severe problem for mushroom growers worldwide, including Croatia. Trichoderma strains were isolated from green mould-affected Agaricus bisporus (button or common mushroom) compost and Pleurotus ostreatus (oyster mushroom) substrate samples collected from Croatian mushroom farms. The causal agents of green mould disease in the oyster mushroom were T. pleurotum and T. pleuroticola, similar to other countries. At the same time, the pathogen of A. bisporus was exclusively the species T. harzianum, which is different from earlier findings and indicates that the range of mushroom pathogens is widening. The temperature profiles of the isolates and their hosts overlapped, thus no range was found that would allow optimal growth of the mushrooms without mould contamination. Ferulic acid and certain phenolic compounds, such as thymol showed remarkable fungistatic effect on the Trichoderma isolates, but inhibited the host mushrooms as well. However, commercial fungicides prochloraz and carbendazim were effective agents for pest management. This is the first report on green mould disease of cultivated mushrooms in Croatia Bolest zelene plijesni uzrokovane vrstama roda Trichoderma velik je problem pri uzgoju gljiva u cijelom svijetu, uključujući i Hrvatsku. Vrste Trichoderma izolirane su iz komposta onečišćenog zelenom plijesni pri uzgoju šampinjona (Agaricus bisporus), kao i iz uzoraka supstrata uzgoja bukovača (Pleurotus ostreatus), s farma gljiva u Hrvatskoj. Pri infekciji bukovača izolirani su i identificirani uzročnici vrsta Trichodermapleurotum i T. pleuroticola, što odgovara nalazima u drugim zemljama, dok je iz uzgoja šampinjona izolirana samo vrsta T. harzianum. Navedeni su podaci različiti od prijašnjih nalaza i upućuju na to da se širi broj infektivnih uzročnika pri uzgoju gljiva. Temperaturni profil izolata i njihovih domaćina preklapao se, a komercijalni fungicidi prokloraz i karbendazim nađeni su kao potencijalno dobri kandidati za učinkovito suzbijanje ovih infekcija. Ferulična kiselina i neke fenolne tvari kao što je timol pokazuju značajan fungistatski učinak na izolate vrsta roda Trichoderma, ali su također inhibitorni i za domaćine - gljive. Ovo je prvo izvješće o bolesti izazvanoj zelenom plijesni pri uzgoju gljiva šampinjona i bukovača u Hrvatskoj.
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju | 2012
Joško Kaliterna; Tihomir Miličević; Bogdan Cvjetković
Abstract Grapevine trunk diseases (GTD) have a variety of symptoms and causes. The latter include fungal species from the family Diaporthaceae. The aim of our study was to determine Diaporthaceae species present in the woody parts of grapevines sampled from 12 vine-growing coastal and continental areas of Croatia. The fungi were isolated from diseased wood, and cultures analysed for phenotype (morphology and pathogenicity) and DNA sequence (ITS1, 5.8S, ITS2). Most isolates were identified as Phomopsis viticola, followed by Diaporthe neotheicola and Diaporthe eres. This is the first report of Diaporthe eres as a pathogen on grapevine in the world, while for Diaporthe neotheicola this is the first report in Croatia. Pathogenicity trials confirmed Phomopsis viticola as a strong and Diaporthe neotheicola as a weak pathogen. Diaporthe eres turned out to be a moderate pathogen, which implies that the species could have a more important role in the aetiology of GTD. Bolesti vinove loze koje se danas u općeprihvaćenoj engleskoj fitopatološkoj terminologiji označavaju kao grapevine trunk disease (GTD) obuhvaćaju bolesti drva vinove loze s različitom simptomatologijom i etiologijom. Kao jedan od uzroka GTD-a navode se i fitopatogene gljive iz porodice Diaporthaceae. Iz ove porodice na vinovoj lozi do sada je u Hrvatskoj utvrđena samo vrsta Phomopsis viticola kao uzročnik bolesti crna pjegavost i Phomopsis cotoneastri. U svijetu se navodi još 15 vrsta koje spadaju u rod Diaporthe/Phomopsis s različitom patogenosti na vinovoj lozi pa se stoga neke vrste smatraju endofitima, a neke patogenima. Radi utvrđivanja etiologije bolesti drva vinove loze povezanih s gljivama iz porodice Diaporthaceae uzimani su uzorci bolesnog drva i rozgve vinove loze iz različitih vinogorja unutar svih 12 vinogradarskih podregija kontinentalne i primorske Hrvatske. Gljive su iz zaraženog drva izolirane u čistu kulturu na hranjivu podlogu. Taksonomski status izolata utvrđen je na temelju njihove fenotipske karakterizacije (karakteristike kolonija i spora) i analizom DNA-sekvencija molekularnog markera ITS (ITS1, 5.8S, ITS2). Najveći broj izoliranih gljiva identificiran je kao vrsta Phomopsis viticola, dok je manji dio izoliranih gljiva pripadao vrstama Diaporthe neotheicola i Diaporthe eres. Za vrstu Diaporthe eres ovo je prvi nalaz na vinovoj lozi u svijetu, a za vrstu Diaporthe neotheicola prvi nalaz u Hrvatskoj. Testovi patogenosti potvrdili su da je Phomopsis viticola izrazito patogena vrsta na vinovoj lozi, dok se vrsta Diaporthe neotheicola pokazala slabim patogenom, a vrsta Diaporthe eres utvrđena je kao srednje jak patogen pa bi mogla imati važniju ulogu u etiologiji GTD-a.
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju | 2012
Lóránt Hatvani; Petra Sabolić; Sándor Kocsubé; László Kredics; Dorina Czifra; Csaba Vágvölgyi; Joško Kaliterna; Dario Ivić; Edyta Đermić; Ivan Kosalec
Abstract Green mould disease, caused by Trichoderma species, is a severe problem for mushroom growers worldwide, including Croatia. Trichoderma strains were isolated from green mould-affected Agaricus bisporus (button or common mushroom) compost and Pleurotus ostreatus (oyster mushroom) substrate samples collected from Croatian mushroom farms. The causal agents of green mould disease in the oyster mushroom were T. pleurotum and T. pleuroticola, similar to other countries. At the same time, the pathogen of A. bisporus was exclusively the species T. harzianum, which is different from earlier findings and indicates that the range of mushroom pathogens is widening. The temperature profiles of the isolates and their hosts overlapped, thus no range was found that would allow optimal growth of the mushrooms without mould contamination. Ferulic acid and certain phenolic compounds, such as thymol showed remarkable fungistatic effect on the Trichoderma isolates, but inhibited the host mushrooms as well. However, commercial fungicides prochloraz and carbendazim were effective agents for pest management. This is the first report on green mould disease of cultivated mushrooms in Croatia Bolest zelene plijesni uzrokovane vrstama roda Trichoderma velik je problem pri uzgoju gljiva u cijelom svijetu, uključujući i Hrvatsku. Vrste Trichoderma izolirane su iz komposta onečišćenog zelenom plijesni pri uzgoju šampinjona (Agaricus bisporus), kao i iz uzoraka supstrata uzgoja bukovača (Pleurotus ostreatus), s farma gljiva u Hrvatskoj. Pri infekciji bukovača izolirani su i identificirani uzročnici vrsta Trichodermapleurotum i T. pleuroticola, što odgovara nalazima u drugim zemljama, dok je iz uzgoja šampinjona izolirana samo vrsta T. harzianum. Navedeni su podaci različiti od prijašnjih nalaza i upućuju na to da se širi broj infektivnih uzročnika pri uzgoju gljiva. Temperaturni profil izolata i njihovih domaćina preklapao se, a komercijalni fungicidi prokloraz i karbendazim nađeni su kao potencijalno dobri kandidati za učinkovito suzbijanje ovih infekcija. Ferulična kiselina i neke fenolne tvari kao što je timol pokazuju značajan fungistatski učinak na izolate vrsta roda Trichoderma, ali su također inhibitorni i za domaćine - gljive. Ovo je prvo izvješće o bolesti izazvanoj zelenom plijesni pri uzgoju gljiva šampinjona i bukovača u Hrvatskoj.
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju | 2012
Lóránt Hatvani; Petra Sabolić; Sándor Kocsubé; László Kredics; Dorina Czifra; Csaba Vágvölgyi; Joško Kaliterna; Dario Ivić; Edyta Đermić; Ivan Kosalec
Abstract Green mould disease, caused by Trichoderma species, is a severe problem for mushroom growers worldwide, including Croatia. Trichoderma strains were isolated from green mould-affected Agaricus bisporus (button or common mushroom) compost and Pleurotus ostreatus (oyster mushroom) substrate samples collected from Croatian mushroom farms. The causal agents of green mould disease in the oyster mushroom were T. pleurotum and T. pleuroticola, similar to other countries. At the same time, the pathogen of A. bisporus was exclusively the species T. harzianum, which is different from earlier findings and indicates that the range of mushroom pathogens is widening. The temperature profiles of the isolates and their hosts overlapped, thus no range was found that would allow optimal growth of the mushrooms without mould contamination. Ferulic acid and certain phenolic compounds, such as thymol showed remarkable fungistatic effect on the Trichoderma isolates, but inhibited the host mushrooms as well. However, commercial fungicides prochloraz and carbendazim were effective agents for pest management. This is the first report on green mould disease of cultivated mushrooms in Croatia Bolest zelene plijesni uzrokovane vrstama roda Trichoderma velik je problem pri uzgoju gljiva u cijelom svijetu, uključujući i Hrvatsku. Vrste Trichoderma izolirane su iz komposta onečišćenog zelenom plijesni pri uzgoju šampinjona (Agaricus bisporus), kao i iz uzoraka supstrata uzgoja bukovača (Pleurotus ostreatus), s farma gljiva u Hrvatskoj. Pri infekciji bukovača izolirani su i identificirani uzročnici vrsta Trichodermapleurotum i T. pleuroticola, što odgovara nalazima u drugim zemljama, dok je iz uzgoja šampinjona izolirana samo vrsta T. harzianum. Navedeni su podaci različiti od prijašnjih nalaza i upućuju na to da se širi broj infektivnih uzročnika pri uzgoju gljiva. Temperaturni profil izolata i njihovih domaćina preklapao se, a komercijalni fungicidi prokloraz i karbendazim nađeni su kao potencijalno dobri kandidati za učinkovito suzbijanje ovih infekcija. Ferulična kiselina i neke fenolne tvari kao što je timol pokazuju značajan fungistatski učinak na izolate vrsta roda Trichoderma, ali su također inhibitorni i za domaćine - gljive. Ovo je prvo izvješće o bolesti izazvanoj zelenom plijesni pri uzgoju gljiva šampinjona i bukovača u Hrvatskoj.
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju | 2012
Joško Kaliterna; Tihomir Miličević; Bogdan Cvjetković
Abstract Grapevine trunk diseases (GTD) have a variety of symptoms and causes. The latter include fungal species from the family Diaporthaceae. The aim of our study was to determine Diaporthaceae species present in the woody parts of grapevines sampled from 12 vine-growing coastal and continental areas of Croatia. The fungi were isolated from diseased wood, and cultures analysed for phenotype (morphology and pathogenicity) and DNA sequence (ITS1, 5.8S, ITS2). Most isolates were identified as Phomopsis viticola, followed by Diaporthe neotheicola and Diaporthe eres. This is the first report of Diaporthe eres as a pathogen on grapevine in the world, while for Diaporthe neotheicola this is the first report in Croatia. Pathogenicity trials confirmed Phomopsis viticola as a strong and Diaporthe neotheicola as a weak pathogen. Diaporthe eres turned out to be a moderate pathogen, which implies that the species could have a more important role in the aetiology of GTD. Bolesti vinove loze koje se danas u općeprihvaćenoj engleskoj fitopatološkoj terminologiji označavaju kao grapevine trunk disease (GTD) obuhvaćaju bolesti drva vinove loze s različitom simptomatologijom i etiologijom. Kao jedan od uzroka GTD-a navode se i fitopatogene gljive iz porodice Diaporthaceae. Iz ove porodice na vinovoj lozi do sada je u Hrvatskoj utvrđena samo vrsta Phomopsis viticola kao uzročnik bolesti crna pjegavost i Phomopsis cotoneastri. U svijetu se navodi još 15 vrsta koje spadaju u rod Diaporthe/Phomopsis s različitom patogenosti na vinovoj lozi pa se stoga neke vrste smatraju endofitima, a neke patogenima. Radi utvrđivanja etiologije bolesti drva vinove loze povezanih s gljivama iz porodice Diaporthaceae uzimani su uzorci bolesnog drva i rozgve vinove loze iz različitih vinogorja unutar svih 12 vinogradarskih podregija kontinentalne i primorske Hrvatske. Gljive su iz zaraženog drva izolirane u čistu kulturu na hranjivu podlogu. Taksonomski status izolata utvrđen je na temelju njihove fenotipske karakterizacije (karakteristike kolonija i spora) i analizom DNA-sekvencija molekularnog markera ITS (ITS1, 5.8S, ITS2). Najveći broj izoliranih gljiva identificiran je kao vrsta Phomopsis viticola, dok je manji dio izoliranih gljiva pripadao vrstama Diaporthe neotheicola i Diaporthe eres. Za vrstu Diaporthe eres ovo je prvi nalaz na vinovoj lozi u svijetu, a za vrstu Diaporthe neotheicola prvi nalaz u Hrvatskoj. Testovi patogenosti potvrdili su da je Phomopsis viticola izrazito patogena vrsta na vinovoj lozi, dok se vrsta Diaporthe neotheicola pokazala slabim patogenom, a vrsta Diaporthe eres utvrđena je kao srednje jak patogen pa bi mogla imati važniju ulogu u etiologiji GTD-a.
Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju | 2012
Joško Kaliterna; Tihomir Miličević; Bogdan Cvjetković
Abstract Grapevine trunk diseases (GTD) have a variety of symptoms and causes. The latter include fungal species from the family Diaporthaceae. The aim of our study was to determine Diaporthaceae species present in the woody parts of grapevines sampled from 12 vine-growing coastal and continental areas of Croatia. The fungi were isolated from diseased wood, and cultures analysed for phenotype (morphology and pathogenicity) and DNA sequence (ITS1, 5.8S, ITS2). Most isolates were identified as Phomopsis viticola, followed by Diaporthe neotheicola and Diaporthe eres. This is the first report of Diaporthe eres as a pathogen on grapevine in the world, while for Diaporthe neotheicola this is the first report in Croatia. Pathogenicity trials confirmed Phomopsis viticola as a strong and Diaporthe neotheicola as a weak pathogen. Diaporthe eres turned out to be a moderate pathogen, which implies that the species could have a more important role in the aetiology of GTD. Bolesti vinove loze koje se danas u općeprihvaćenoj engleskoj fitopatološkoj terminologiji označavaju kao grapevine trunk disease (GTD) obuhvaćaju bolesti drva vinove loze s različitom simptomatologijom i etiologijom. Kao jedan od uzroka GTD-a navode se i fitopatogene gljive iz porodice Diaporthaceae. Iz ove porodice na vinovoj lozi do sada je u Hrvatskoj utvrđena samo vrsta Phomopsis viticola kao uzročnik bolesti crna pjegavost i Phomopsis cotoneastri. U svijetu se navodi još 15 vrsta koje spadaju u rod Diaporthe/Phomopsis s različitom patogenosti na vinovoj lozi pa se stoga neke vrste smatraju endofitima, a neke patogenima. Radi utvrđivanja etiologije bolesti drva vinove loze povezanih s gljivama iz porodice Diaporthaceae uzimani su uzorci bolesnog drva i rozgve vinove loze iz različitih vinogorja unutar svih 12 vinogradarskih podregija kontinentalne i primorske Hrvatske. Gljive su iz zaraženog drva izolirane u čistu kulturu na hranjivu podlogu. Taksonomski status izolata utvrđen je na temelju njihove fenotipske karakterizacije (karakteristike kolonija i spora) i analizom DNA-sekvencija molekularnog markera ITS (ITS1, 5.8S, ITS2). Najveći broj izoliranih gljiva identificiran je kao vrsta Phomopsis viticola, dok je manji dio izoliranih gljiva pripadao vrstama Diaporthe neotheicola i Diaporthe eres. Za vrstu Diaporthe eres ovo je prvi nalaz na vinovoj lozi u svijetu, a za vrstu Diaporthe neotheicola prvi nalaz u Hrvatskoj. Testovi patogenosti potvrdili su da je Phomopsis viticola izrazito patogena vrsta na vinovoj lozi, dok se vrsta Diaporthe neotheicola pokazala slabim patogenom, a vrsta Diaporthe eres utvrđena je kao srednje jak patogen pa bi mogla imati važniju ulogu u etiologiji GTD-a.
Journal of Plant Pathology | 2010
Tihomir Miličević; Dario Ivić; Joško Kaliterna; Bogdan Cvjetković
Glasilo biljne zaštite | 2013
Tihomir Miličević; Joško Kaliterna; Zdravka Sever
Glasilo biljne zaštite | 2017
Joško Kaliterna; Tihomir Miličević; Đani Benčić; Aleksandar Mešić
Book of Abstracts Postharvest Unlimited | 2017
Mario Njavro; Tihomir Miličević; Joško Kaliterna; Boris Duralija; Josip Gugić; Aleš Vokurka