Marijana Kletečki Radović

OCCUPATIONAL STRESS OF NURSES IN HOMES FOR ELDERLY PERSONS

Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te cinitelje zastite u suocavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zastitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak strucnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja ukljucuje iskustvo suocavanja sa smrcu korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa clanovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa isticu sljedece pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teskoce sa spavanjem, želucane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psiholoske posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjecaj tuge i potistenosti, nervoze i osjecaja napetosti. Neki od cinitelja zastite u suocavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suocavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrske. Buduci da je podrucje stresa u profesionalnih pomagaca u radu sa starijim osobama relativno neistraženo podrucje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u kljucna pitanja i podrucja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrske djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna tocka i smjernica za daljnja istraživanja u podrucju stresa profesionalnih pomagaca koji rade sa starijim osobama.

Doprinos udruge civilnog društva socijalnoj rekonstrukciji zajednice

U radu se prikazuju rezultati istraživanja ciji je cilj bio produbljivanje i prosirivanje spoznaja o iskustvu razvoja i održivosti udruge civilnog drustva koja se bavi pružanjem psihosocijalne pomoci i podrske u procesu socijalne rekonstrukcije zajednice. Podaci su prikupljeni i obrađeni primjenom kvalitativne metodologije te interpretirani u kontekstu teorije socijalnog kapitala i socijalnog umrežavanja. U provedenoj fokusnoj grupi sudjelovalo je sest clanica udruge koje su inicirale njezino osnivanje. Metodom kvalitativne analize izolirano je deset kategorija koje opisuju aktualne potrebe zajednice pogođene ratom te osam kategorija kojima se opisuju iskustva rada udruge civilnog drustva u zajednici. Dobivene kategorije argumentirane su izjavama sudionica istraživanja. Sudionice su se u najvecoj mjeri reflektirale na nepostojanje osnovnih uvjeta za rad te podrske i prepoznavanja u okviru lokalnih vlasti, sto je vezano uz opstanak i mogucnost daljnjeg djelovanja udruge u zajednici. Ogranicenja s kojima se udruga susrece nadovezuju se na dosadasnja istraživanja koja isticu kako se ljudski i socijalni kapital smanjuje zanemarivanjem postojecih potencijala zajednice.