Silvia Rusac

Family Violence and Health Among Elderly in Croatia

This article presents the research carried out on a sample of 303 elderly men and women. In the last year they reported experiencing violence in the family as follows: psychological abuse (24.1%), financial exploitation (6.4%), physical abuse (4.4%), and sexual abuse (2.1%). The abusers were most often husbands (30.15%), sons (16.64%), daughters (14.01%), and wives (9.21%). In the partner relationship, 44% of the women and 35% of the men had experienced at least some form of violence. The results showed that elderly men and women who were victims of family abuse had poorer psychological health than those without such experiences. Elderly who had experienced partner violence consumed alcohol more often than those who had experienced violence by other household members.

OCCUPATIONAL STRESS OF NURSES IN HOMES FOR ELDERLY PERSONS

Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te cinitelje zastite u suocavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zastitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak strucnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja ukljucuje iskustvo suocavanja sa smrcu korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa clanovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa isticu sljedece pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teskoce sa spavanjem, želucane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psiholoske posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjecaj tuge i potistenosti, nervoze i osjecaja napetosti. Neki od cinitelja zastite u suocavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suocavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrske. Buduci da je podrucje stresa u profesionalnih pomagaca u radu sa starijim osobama relativno neistraženo podrucje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u kljucna pitanja i podrucja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrske djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna tocka i smjernica za daljnja istraživanja u podrucju stresa profesionalnih pomagaca koji rade sa starijim osobama.

Neke odrednice zadovoljstva socijalnom podrškom njegovatelja osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti

Cilj istraživanja bio je utvrditi percepciju zadovoljstva socijalnom podrskom njegovatelja clanova obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti te doprinos prediktora u objasnjenju zadovoljstva neformalnom i formalnom podrskom. U istraživanju je sudjelovalo 56 neformalnih njegovatelja clanova obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti na podrucju Hrvatske, od toga je 34% osoba muskog spola te 66% ženskog spola. Raspon dobi sudionika istraživanja kretao se od 26 do 88 godina (M=59,71). Rezultati regresijske analize pokazali su da su njegovatelji koji koriste aktivne strategije suocavanja te oni koji rjeđe koriste pasivno izbjegavajucu procjenu situacije zadovoljniji socijalnom podrskom koju dobivaju od neformalnih pružatelja podrske (obitelji, prijatelja, kolega na poslu, susjeda). Kada govorimo o zadovoljstvu njegovatelja osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti formalnom socijalnom podrskom, rezultat pokazuje da su sudionici muskog spola koji izražavaju niži stupanj sagorijevanja i intenzivnije koriste aktivne strategije suocavanja zadovoljniji socijalnom podrskom koju dobivaju od formalnih pružatelja podrske. Zakljucno, potrebna su sustavna istraživanja o njegovateljima, njihovim dnevnim aktivnostima u skrbi, oblicima podrske koju trebaju, financijskim teskocama i nacinu usklađivanja njegovateljske uloge s drugim obvezama. Nadalje, važno je senzibilizirati strucnjake te staviti snažan naglasak na profesionalnu odgovornost svakog zdravstvenog i socijalnog djelatnika u procesu osiguravanja pravovremene i potpune informacije koja ce olaksati njegovatelju mogucnost koordiniranja zahtjeva svakodnevne skrbi za oboljelu osobu.