Rade Knežević

Changes in the economic importance of transit tourism in Gorski kotar.

U radu istraživan je kontinuitet gospodarske važnosti tranzitnog turizma te utjecaj promjena na ukupni razvitak Gorskog kotara. Cilj rada je pokusati sagledati uzroke promjena gospodarske važnosti tranzitnog turizma. Istraživanje se zasniva na empirijskoj i metodi terenskog kartiranja kao i na istraživackom razgovoru (interviewu). U dijelu rada koji razmatra turisticki promet koristene su metoda analize i statisticka metoda. Rezultati ukazju kako se mogu izdvojiti cetiri faze razvoja i znacenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru. Prva faza povezana je s odvijanjem zaprežnog prometa na Karolinskoj (1732.) i Lujzijanskoj cesti (1811.). U tome prvom razdoblju tranzitni turizam je izgradio osnovnu infrastrukturu te je imao velikog utjecaja na nastanjivanje Gorskog kotara. U drugome razdoblju glavna tranzitna prometnica postala je pruga Zagreb- Karlovac- Rijeka koja je pustena u promet 1875. godine. Pruga se pokazala uspjesnijom od cesta u savladavanju vremenskih i prostornih prepreka pa je od cesta preuzela i prijevoz putnika. Od tranzitnog turizma na željeznici najvecu ekonomsku korist imalo je prijevoznicko poduzece koje je podiglo pratece uslužne objekte na željeznickim kolodvorima. Na nastanak trece faze utjecao je sve masovniji automobilski promet i obnovljeni prometni znacaj Lujzijanske ceste. To je razdoblje nastalo sezdesetih godina proslog stoljeca te je pocelo slabiti nakon preusmjeravanja prometa na trasu autoceste Bosiljevo- Rijeka 2003. godine. U prvome i drugom razdoblju tranzitni turizam u Gorskom kotaru imao je sekundarnu gospodarsku važnost a pod kraj treceg razdoblja postao je vodeca grana lokalne ekonomije. Najnovije promjene, s kojima je zaceto cetvrto razdoblje, odvijaju se bez bilo kakve planske osnove a tranzitni turizam je izgubio ekonomsko znacenje.