Sandra Joković

Nutritivni status kod starih osoba

Starenje stanovnistva, a samim tim i povecanje ocekivanog trajanja života su danas globalni fenomeni. U okviru poremecaja stanja uhranjenosti kod starih posebno treba obratiti pažnju na pothranjenost, odnosno proteinsko- energetski deficit, nutritivnu anemiju i gojaznost. Nutritivnа anemija kod starih najcesce je posljedica nedostatka gvožđa, folata i vitamina B12, a cesto je udružena sa infekcijom ili je posljedica nekog hronicnog oboljenja. Prеvаlеncа gојаznоsti imа stаlаn porаst i prеdstаvljа znаcајаn zdrаvstvеni prоblеm u vеcini industriјаlizоvаnih zеmаljа. Proces nutritivne njege mora da bude kontinuiran, a procjena nutritivnog statusa, otkrivanje faktora rizika za malnutriciju i pravovremena primjena odgovarajuceg lijecenja doprinose smanjenju morbiditeta, mortaliteta, troskova lijecenja i poboljsanju kvaliteta života starih osoba.

Metode ispitivanja i pokazatelji kvaliteta života

Procjeni kvaliteta života posvecuje se posljednjih godina sve veca pažnja kako na polju prirodnih tako i drustvenih nauka. Autori iz razlicitih oblasti pristupaju konceptu kvaliteta života iz perspektive svojih ciljeva istraživanja, tako da je i danas prisutan veliki broj definicija. Kvalitet života je na prvom mjestu psiholoska kategorija koja ne proizlazi automatski iz zadovoljavanja nekih osnovnih potreba, vec iz cjelokupne psiholoske strukture pojedinca u interakciji s njegovom fizickom i socijalnom sredinom. Procena kvaliteta života je složena i može se zasnivati na razlicitom setu indikatora, koji se mogu razlikovati među zemljama, kao i među regionalno-ekonomskim integracijama i organizacijama. Stoga je adekvatan izbor upitnika i najvažniji korak u njegovoj procjeni.

Izloženost stresu medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru Foča

Uvod. Sestrinstvo je, po svojoj prirodi, profesija koja podrazumjeva visoknivo stresa. Stres ili stresogena reakcija je odgovor organizma na stresogenusituaciju. Zdravstveni radnici su izloženi profesionalnom sagorijevanju prirodomsvoga posla, narocito u klinicko bolnickoj praksi. Cilj ovog rada bio jeda se izvrsi identifikacija i analiza stresogenih faktora i procjeni nivo stresana radnom mjestu medicinskih sestara i tehnicara.Metode. Istraživanje je sprovedeno u službi internog odjeljenja i službi neuroloskogodjeljenja Klinickog centra Foca, a uzorak su cinile zaposlene medicinskesestre i tehnicari u ovim službama, koji su anketirani putem anonimnogepidemioloskog upitnika u periodu između februara i marta 2012. godine.Rezultati. Sve anketirane medicinske sestre i tehnicari imaju srednje obrazovanje.Vecina ispitanika je ženskog pola, na internom odjeljenju 100% i naneuroloskom odjeljenju 80%. Preko 30 godina radnog staža ima 75% zdravstvenihradnika na internom odjeljenju i 90% na neuroloskom odjeljenju. Odukupnog broja anketiranih medicinskih sestara i tehnicara 80%, na internomodjeljenju smatra da je izloženo stresu, a 20% da nije izloženo stresu. Svizdravstveni radnici na internom odjeljenju i 95% na neuroloskom odjeljenju,smatraju da su međuljudski odnosi u ovim službama zadovoljavajuci.Najveci broj zdravstvenih radnika na internom odjeljenju (75%) i nesto viseod polovine zdravstvenih radnika na neuroloskom odjeljenju (55%) smatrada primarni stresor za zdravstvene radnike jesu profesionalni zahtjevi. Svianketirani zdravstveni radnici su u mogucnosti da redovno koriste godisnjeodmore. Najveci broj zdravstvenih radnika (70%) izložen je opasnostima istetnostima u obje službe.Zakljucak. Prikazani rezultati ukazuju da je izloženost zdravstvenih radnikastresu na poslu prisutna u velikom procentu. Svi zdravstveni radnici su umogucnosti da koriste redovno godisnje odmore, a glavni izvor stresa jepreopterecenost poslom i profesionalni zahtjevi.

Procjena kvaliteta rada u organizaciji sestrinske službe Doma zdravlja Foča

Uvod. Unapređenje kvaliteta rada zdravstvenih ustanova, kao i svakodnevnihaktivnosti svih zaposlenih u zdravstvu je kontinuirani proces ciji je cilj dostizanjeviseg nivoa efektivnosti u radu, kao i vece zadovoljstvo pacijenata.Ciljevi ovog istraživanja su bili da se ispitaju stavovi medicinskih sestara i nivonjihovog zadovoljstva kvalitetom rada u organizaciji sestrinske službe, da seuporedi sistem kvaliteta na svakom odjeljenju posebno, i da li se standardi ikriterijumi zdravstvene njege sprovode po sistemu kvaliteta.Metode. Studija je izvedena među 30 medicinskih sestara zaposlenih u službamapedijatrije, porodicne medicine i hitne pomoci Doma zdravlja Foca, kojesu anketirane u periodu avgust – septembar 2011. godine putem anonimnogciljanog upitnika.Rezultati. Sve anketirane medicinske sestre imaju srednje obrazovanje. Vecinaispitanika (27) je zadovoljna radnom opremom. Po pitanju međuljudskihodnosa u Domu zdravlja Foca u službi pedijatrije 7 ispitanika smatra da sumeđusobni odnosi odlicni, a tri da su zadovoljavajuci, dok u službi hitnepomoci tri ispitanika smatraju da su međuljudski odnosi u njihovoj službiodlicni, dok 3 smatra da su losi. U službi porodicne medicine svih 10 ispitanikasmatra da su međuljudski odnosi zadovoljavajuci.Zakljucak. Nasi rezultati ukazuju da je obrazovni nivo sestara nezadovoljavajuci.Radni prostor i oprema su zadovoljavajuci, medicinske sestre nedovoljnopostuju standarde u radu ali žele da unaprijede kvalitet svoga rada.

Učešće medicinskih sestara u rješavanju akutnih komplikacija dijabetesa

Uvod. Akutne komplikacije dijabetesa predstavljaju akutno nastale metabolickeporemecaje u cijoj osnovi leže ekstremni poremecaji nivoa glukoze u krvi.Cilj ovog istraživanja je da se ispita ucestalost pojave akutnih komplikacijakod oboljelih od dijabetesa koje su nastale kao posljedica lose glikoregulacijei analizira obim i sadržaj sestrinskog rada u rjesavanju tih komplikacija.Metode. Istraživanje je izvedeno u periodu septembar-oktobar 2011.godine nainternom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici Foca. U istraživanju su koriscenadva anonimna upitnika kojim su anketirani pacijenti koji boluju od dijabetesai medicinske sestre koje ucestvuju u njihovom lijecenju.Rezultati. Vise od polovine pacijenata (60%) je upoznato sa komplikacijamadijabetesa, a vise od dvije trecine (73%) ispitanika zna prepoznati znakehiperglikemije, dok 63% ispitanika zna da su osjecaj mucnine, gladi i klonulostiznaci hipoglikemije. Najveci dio medicinskog osoblja (71%) smatra daje najcesci uzrok komplikacija ne uzimanje terapije, zato vise od dvije trecineispitanika (79%) motivise pacijente da se pridržavaju higijensko-dijetetskogrežima i da redovno uzimaju terapiju.Zakljucak. Nasi rezultati ukazuju da pacijenti nisu dovoljno upoznati saakutnim komplikacijama dijabetesa, a da je znanje medicinskog osoblja nazadovoljavajucem nivou, mada može da bude jos bolje. Zato je neophodnakontinuirana edukacija, kako bolesnika tako i medicinskog osoblja sa ciljemprevencije komplikacija od dijabetesa.