Željka Šiljković

Forest Fires in Dalmatia

Abstract Every year the Republic of Croatia, especially in its south part in Dalmatia, faces forest fire risks. The weather is exceptionally conducive to fires, so the main period of fire occurrences is between June and October, characterized by long lasting dry and warm weather with temperatures over 30°C. Research carried out by the authors in 1997 and 2012 have pointed to the fact that human impact is the main cause of ignition. This paper presents an overview of the total number of fires in the period from 1998 to 2012, with the emphasis on forest and woodland fires in the Croatian region of Dalmatia. Data on the situation in Dalmatia refer to the situation in the areas of responsibility of four Dalmatian Police Administrations. Analysis is based on official data of the Croatian Ministry of the Interior and the report of the National councillor for managing and controlling forest fires. The authors have analysed the frequency of forest fires in Dalmatia in a period of fourteen years (1998-2012) comparing it with the previous period, 1989-1996. The results that the authors have obtained reveal how forest fires most commonly (2/3) break out during the warm part of a day, from 09.00 until 18.00 hours in the warm period of the year. Particularly vulnerable are the forests of Aleppo pines and maquis being mostly thermal forests, whilst in the south of the country the forests of Holm oak (Quercus ilex) and English oak (Quercus robur) are at the highest risk. Reforesting of burned areas is very slow and Croatia has been far behind in reforesting in the continental part of the country.

Pupils’ Achievements in the Geography of Croatia at External Evaluation Exams and their Perceptions of Geography as a Subject in Elementary School

U radu se analiziraju postignuca ucenika osmih razreda te zavrsnih razreda gimnazija i cetverogodisnjih strukovnih skola iz domene geografija Hrvatske. Ostvareni rezultati na ispitima vanjskoga vrednovanja komparirani su kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna skola – srednja skola, 2008. – 1988. Na kraju primarnog obrazovanja prosjecna razina ucenickih postignuca o geografskom položaju i smjestaju, prirodnogeografskim i drustvenogeografskim obilježjima Republike Hrvatske jest 49, 1%, a na kraju sekundarnog obrazovanja 47, 9%. Ostvarena razina postignuca niža za 1, 2 postotna poena na kraju sekundarnog obrazovanja nije statisticki znacajna, no s obzirom na selektirani uzorak i ocekivani kumulativni ucinak ucenja i poucavanja rezultat je prenizak. U radu se analiziraju rezultati za sadržajno potpuno usporedive ispitne cestice i potvrđuje spoznaja da nema kumulativnog ucinka ni napretka u razini postignuca primjenom novoga nastavnog programa. Također se iznose rezultati istraživanja stavova ucenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj skoli provedenih 1988., 2003. i 2008.

External Evaluation of Eighth-grade Pupils in the Domain of General Geography

U radu se analiziraju postignuća učenika osmih razreda na ispitu vanjskog vrednovanja u školskoj godini 2007./2008. iz domene opća geografija. Istraživanje je provedeno na uzorku od petsto testova izdvojenih metodom slučajnog uzorka. Rezultati su uspoređeni s rezultatima populacije koja je pristupila ispitu vanjskog vrednovanja (21.485 učenika osmih razreda osnovne škole). Ciljevi rada jesu utvrđivanje razine postignuća iz temeljnih geografskih znanja i vještina na kraju obveznog obrazovanja, komparacija postignuća u domeni opća geografija s postignućima u domenama geografija Europe i geografija Hrvatske te kvantitativna analiza rezultata u pojedinim ispitnim česticama u domeni opća geografija prema vrstama znanja i tipovima zadataka. Razina učeničkih postignuća u domeni opća geografija nije zadovoljavajuća jer je postotak riješenosti ispitnih čestica 40%. Postignuća iz opće geografije niža su u odnosu na domenu geografija Europe za 1,9 postotnih poena, a u odnosu na domenu geografija Hrvatske za 9,1 postotni poen. Ostvareni rezultati u domeni opća geografija u ispitivanju činjeničnih znanja (71,7%) značajno su bolji od rezultata konceptualnih (41,4%) i proceduralnih znanja (31,3%) kao i rezultati u zadacima zatvorenog tipa (59,8%) u odnosu na rezultate u zadacima poluzatvorenog (39,8%) i otvorenog tipa (27,8%).