Neven Antunac

Application of RAPD analysis for identification of Lactococcus lactis subsp. cremoris strains isolated from artisanal cultures

Randomly amplified polymorphic DNA (RAPD) was used for identification of Lactococcus lactis subsp. cremoris strains isolated 40 years ago from various dairy homemade products. Total genomic DNAs from six randomly chosen isolates and the reference strain Lactococcus lactis subsp. cremoris NIZO B64 were amplified using four different 10-mer primers. Although most RAPD fragments were common to all six isolates, a sufficient number of polymorphic fragments were also detected that allowed clear distinction of the isolates and the reference strain. The results indicate that RAPD analysis could be a useful and efficient method to distinguish Lactococcus lactis subsp. cremoris at the strain level and to detect genetic diversity.

Free amino acid profile during ripening of ewe's milk cheese from the Croatian island Krk

The aim of this study was to determine a content of FAAs and their ratio in Krk cheese during its ripening. FAA content was determined by RP-HPLC of cheese aque-ous/ethanol extracts after FAAs were transformed into their 6-aminoquinolyl-N-hydroxysuccinimidyl carbamate derivatives. Their concentration increased during ripen-ing, reaching the value of up to 5 % in cheese dry matter. Dominating FAAs were Glu>Leu>Val>Asp>Phe>Ser>Pro, and higher content of nonessential vs essential AAs was revealed. Krk cheese has, in relation to other cheeses, higher values for Glu/Leu, Glu/Phe, Glu/Pro and smaller values for Leu/Asp, Val/Asp, Phe/Asp ratios, while other ratios are comparable to those of other hard ovine cheeses.

Utjecaj sadržaja sirovih bjelančevina u obroku na količinu i sastav mlijeka alpina koza

Visak bjelancevina i nedostatak energije u obroku koza uzrokuje visak dusicnih tvari u buragu uz oslobađanje amonijaka te porast koncentracije ureje u krvi i mlijeku, sto nepovoljno utjece na proizvodnju i preradbene osobine mlijeka, zagađenje okolisa i reprodukcijske odlike koza. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj kratkorocne (30 dana) promjene sadržaja sirovih bjelancevina (SB) u krmnoj smjesi na dnevnu kolicinu mlijeka (DKM), koncentraciju ureje (U) i omjer masti i bjelancevina (M/B) u kozjem mlijeku. Preliminarno istraživanje provedeno je na 72 alpina koze, grupirane u tri skupine, s po 24 nasumicno odabrane koze. Od jarenja do odbica, koze su hranjene istim obrokom (12 % SB), nakon cega je uslijedilo razdoblje kratkorocne hranidbe s razlicitim udjelom SB u krmnoj smjesi: (S-1=14 % nizak udio, S-2=16 % optimalan i S-3=18 % visok udio). Povecanje SB u krmnoj smjesi za 2 %, 4 % i 6 % imalo je za posljedicu povecanje DKM za: 1, 29 L, 1, 48 L i 1, 91 L, kao i koncentracije ureje za: 16, 26 i 30 mg/100 mL. Omjer M/B smanjio se u S-1, S-2 i S-3 skupini s 1, 55 na 1, 24 ; s 1, 53 na 1, 18 i s 1, 39 na 1, 12. Optimiziranje hranidbe u pogledu racionalnijeg uravnoteženja bjelancevina kao najskuplje hranjive tvari obroka, izbalansiranosti energijom i bjelancevinama, kao i utvrđivanje fizioloskih granica koncentracije ureje u mlijeku, preduvjet su intenzivne proizvodnje kozjeg mlijeka.

Influence of the rennet type on the quality of Pag Island cheese (Croatian: Paški sir).

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj vrste sirila na fizikalno-kemijske parametre i senzornu kvalitetu i randman paskog sira, proizvedenog s domacim (tradicionalnim) i komercijalnim sirilom. Paski sirevi proizvedeni su s domacim sirilom, ekstrakcijom enzima iz janjeceg sirista (abomasum), i s komercijalnim sirilom u prahu talijanskog proizvođaca „Gruppo Clerici-Sacco“. Ukupno je proizvedeno 7 sarži sira, po dva sira unutar svake sarže. Tijekom 120 dana zrenja, sirevi su periodicno uzorkovani 0., 45., 90. i 120. dana, u svrhu određivanja sadržaja suhe tvari, mlijecne masti, proteina, koncentracije soli te pH vrijednosti sira. Također određen je udio ukupnih slobodnih aminokiselina iz vodenih ekstrakata sira te je provedena analiza proteina i polipeptida gel-elektroforezom u poliakrilamidnom gelu (UREA-PAGE). Istraživanjem nije utvrđen znacajan (P>0, 05) utjecaj vrste ispitivanog sirila na istraživane parametre kvalitete sira te na randman. Predmetnim istraživanjem nije utvrđen statisticki znacajan utjecaj na ispitivane fizikalno-kemijske parametre, randman te senzornu kvalitetu paskog sira, ali su dobiveni rezultati pokazali prakticne razlike koje bi mogle imati važnost u primjeni, pogotovo u postizanju boljeg randmana i vece brzine zrenja.